UDRUGA RODITELJA DJECE S KOHLEARNIM IMPLANTOM - WWW.PUZNICA.HR

Dr. Sandra Roglić

Phonac pojačalo zvuka

Nažalost, nemaju svi ljudi mogućnost koristiti pogodnosti koje im pružaju osjeti, posebice sluh. Ima ljudi koji uopće ne čuju glazbu, a niti govor. Drugi ju pak čuju, ali ne doživljavaju svu njezinu ljepotu, jer ne čuju sve frekvencije zvuka, te ne razaznaju bubanj ili violinu. Takvim ljudima se do sada pomagalo raznim slušnim pomagalima. To su amplifikatori (pojačala) zvuka koji omogućuju osobi da glasnije čuje zvukove koje njihovo uho može zamijetiti. U nekim slučajevima to nije dovoljno, jer koliko god se zvuk pojačao, ako je oštećenje u području nekih frekvencija teško, njih i dalje nije moguće čuti.

Građa uha

Shema građe uha

Naše se uho sastoji od tri djela: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjski zvukovod, čiji početak vidimo u uški, završava bubnjićem (membrana tympani) koji je granica prema srednjem uhu. Bubnjić prenosi zvuk u obliku zvučnih valova na sustav koščica (malleus-čekić, incus-nakovanj, stapes-stremen) koje pripadaju srednjem uhu. Te koščice provode dalje zvučni val do unutarnjeg uha. Ono se sastoji od dva funkcionalno različita dijela. To su tri polukružna kanala (canales semicirculares) koji sudjeluju u formiranju osjeta ravnoteže i pužnica (cochlea) s osjetnim stanicama koje imaju sposobnost «prevesti» zvučne valove u električne impulse. Te impulse slušni živac (nervus statoacusticus) prenosi do mozga, a mi ih u krajnjem ishodu doživljavamo kao zvuk.

Zvuk i oštećenja sluha

Zvukovi koje naše uho čuje različitih su visina odnosno frekvencija. Pojedine frekvencije zvuka podražuju samo one osjetne stanice koje se nalaze na specifičnim mjestima unutar pužnice. Kod oštećenja sluha ne stradaju jednako sve osjetne stanice. Najčešće stradaju stanice koje omogućuju zamjedbu tonova visokih frekvencija (npr. zvuk violine ili glasa s), a potom, ovisno o vrsti i jačini oštećenja i ostale stanice. Takva oštećenja kod kojih su oštećene stanice pužnice nazivamo zamjedbenom odnosno perceptivnom nagluhošću odnosno gluhoćom. Ostaci sluha, kao što i naziv govori, kod osoba koji su kandidati za kohlearni implantat, su stvarno ostaci. Oni nisu dovoljni da se dijete odazove na svoje ime ako mu stojite iza leđa ili da čuje sirenu automobila koji mu se približava.

Kohlearni implantat (umjetna pužnica)

Govorni procesor, mikrofon i odašiljač Nucleus 24 tvrtke Cochlear
Prijamnik i elektroda Nucleus 24 tvrtke Cochlear

Današnja tehnologija je napredovala i ostvarila veliki pomak u tretmanu zamjedbene gluhoće. Stvoren je sustav kohlearnog implantata, umjetna pužnica, koji omogućuje zamjedbu zvuka, pa i onih frekvencija koje uho zbog oštećenja određenih osjetnih stanica ne može čuti. To je značajna prednost pred dosadašnjim slušnim pomagalima koja su bila samo amplifikatori, pojačala zvuka. Sustav kohlearnog implantata sastoji se od dva dijela: vanjskog i unutarnjeg. Vanjski dio je maleni snažni procesor govora s priborom, a unutarnji dio čine elektroda i prijamnik. Vanjski dio se sastoji od procesora govora, mikrofona i zavojnice (odašiljača) koji su povezani žičanom vezom. Procesor govora, veličine kutije cigareta, u načelu je napajan standardnim AA ili akumulatorskim baterijama od 1.5 V.

Prijamnik se kirurškim putem postavlja potkožno iza uške. Elektroda, vezana uz prijamnik, kirurškim se putem usadi u pužnicu (kohleu) stoga je i nazivamo implant - implantat - usadak. Elektroda implantirana u pužnicu je u kontaktu sa slušnim živcem i preuzima ulogu osjetnih stanica.

Operacija

Rez i rana drugo jutro nakon operacije

Kirurški zahvat kojim se, načelno u samo jedno uho, ugrađuje unutarnji dio umjetne pužnice traje nekoliko sati. Zahvat se izvodi u općoj anesteziji, ali unatoč tome nije osobito težak za dijete. Razlozi dugog trajanja operacije su činjenica da se radi o mikrokirurgiji uha te provjeri rada elektrode, koja se radi tijekom operacije. U rijetkim se slučajevima operacija izvodi obostrano, s dva sustava kohlearnog implantata.

Oporavak nakon zahvata je brz. Rana se pregledava svaki dan do skidanja vanjskih konaca, što se obično radi sedam do deset dana nakon operacije. Vanjski dio sustava, procesor, mikrofon i odašiljač, prvi se put postavlja otprilike šest tjedana nakon operacije, kada se i prvi put podešava njegov rad. Tada je dijete po prvi puta stimulirano zvukom novog pomagala, ali put do prepoznavanja zvuka traje neko vrijeme.

Uporaba i rad kohlearnog implantata i govornog procesora

Slika zaušnog govornog procesora, mikrofona i zavojnice tvrtke Med-el.

Postoje i manje izvedbe govornih procesora koji se nose iza uha. Veličine su poput standardnih zaušnih pojačala. No, oni nisu preporučljivi za primjenu kod djece, s obzirom na skromnije mogućnosti programiranja procesora i veću opasnost od gubitka i oštećenja.

Mikrofon se nosi iza uha. Vanjska zavojnica - odašiljač, pričvršćena je magnetom i u direktnom kontaktu s prijamnikom smještenim ispod kože. Zavojnica i mikrofon kao i pripadajući kablovi se u nošenju mogu vizualno zakloniti pramenovima kose.

Sustav nošenja govornog procesora

Govorni procesor se može nositi na različite načine. Najčešće je to na remenu oko struka. Djece nose procesor u torbici na leđima, gdje je najmanja mogućnost oštećenja aparata. Druga je mogućnost ušiveni džep na potkošulji, smješten na leđima ili bočno iznad pojasa.

Zvuk se registrira mikrofonom smještenim iza uha i potom provodi do govornog procesora. U procesoru se različitim strategijama (programima) zvuk analizira i pretvara u električne kodove. Kodirani signali se zavojnicom odašilju do prijamnika smještenog ispod kože. Prijamnik informaciju prosljeđuje do elektrode usađene u pužnicu. Elektroda je u bliskom dodiru sa slušnim živcem, kojega stimulira električnim impulsima. Putem njega se već djelomično obrađena zvukovna informacija prenosi u središnji slušni sustav i do područja u mozgu koje je odgovorno za slušanje. Središnji slušni sustav obradom tako primljene zvučne informacije omogućuje njeno razumijevanje i svrsishodno iskorištavanje. Jednostavno rečeno, sustav kohlearnog implantata djetetu omogućuje da čuje, a mozak da i razumije ono što čuje.

Shema postava implantata

Podešavanje (prilagodba) procesora i rehabilitacija

Nakon operativnog zahvata i prvog podešavanja govornog procesora dijete se uključuje u proces rehabilitacije. To je dugotrajan posao koji zahtijeva timski rad stručnjaka i roditelja, ali donosi izvanredne rezultate. Uz dobro provedenu rehabilitaciju dijete čuje, počinje razumijevati govor i služi se primarno govorom pri komunikaciji.

Tijekom prve godine govorni procesor se kompjuterski podešava svakih šest do osam tjedana, a kasnije nešto rjeđe. Cilj je pronaći najbolju strategiju obrade zvuka u govornom procesoru i tako omogućiti ugodno i kvalitetno slušanje, a time i dobro razumijevanje.

O odluci roditelja

Postoje različita (i oprečna) mišljenja o kohlearnom implantatu - umjetnoj pužnici. Neki ljudi su skloni naglašavati sam kirurški zahvat i činjenicu da se prilikom ugradnje elektrode potpuno unište ostaci sluha na tom uhu. Kirurški zahvat je, kao što sam već spomenula prilično bezbolan i lako se podnosi, a danas se izvodi rutinski (prvi je napravljen prije dvadesetak godina).

Naravno, umjetna pužnica nije rješenje za svakoga. Prijedlog o kohlearnoj implantaciji dat će specijalist otorinolaringolog na osnovu brojnih pretraga (od tonske audiometrije i audiometrije evociranih potencijala do kompjutorizirane tomografije unutarnjeg uha). Roditelj je taj koji se mora potruditi da sakupi što više informacija i odluči što je najbolje za njegovo dijete. Putevi do realizacije operacije, koja je vezana uz nabavku skupih uređaja (30.000 - 40.000 DM), su složeni.

Još jednom naglašavam potrebu da se pribave vjerodostojne informacije od ljudi koji imaju teoretskog znanja, ali i iskustva da takvu informaciju mogu pružiti. Važno je i razgovarati s roditeljima djece koja imaju isti problem odnosno s roditeljima djece s kohlearnim implantatom.

Udruga danas pruža moralnu podršku roditeljima i mogućnost da lakše dođu do informacija temeljenih na osobnim iskustvima, bez pretenzija da ikome nameće svoja rješenja.